Planinarenje I
Nedjeljom je prava šteta ostati kod kuće. Učlanite se u planinarsko društvo i otkrijte čari rekreacijskog planinarenja.
Prije negoli krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi.
Planinarenje postaje sve popularnije. U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja kaotična i stresna svakodnevica. Brige, problemi i frustracije ustupaju mjesto uživanju u ljepotama netaknute prirode, ali i u vlastitim koracima, disanju punim plućima i ničim opterećenim mislima. Uz to, onako usput, poboljšava se fizička kondicija, jača mišićna masa i podiže otpornost organizma.
Koje su koristi od planinarenja
Planinarenje predstavlja idealan način za održanje i poboljšanje psihofizičke kondicije. Hodanje i uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se obrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka te pospješuje transport i opskrbljenost krvi kisikom. Pospješuje izmjenu tvari u organizmu i, između ostalog, bez posebnog režima prehrane smanjenje masnoće u tijelu, pa tako i tjelesne težine.
Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira, oslobađa stresa, potiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje. Planinarenje pozitivno djeluje i na socijalnu sferu života, omogućuje nova poznanstva i sklapanje prijateljstava.
Kako se pripremiti za planinarenje
Unatoč prekrasnoj prirodi i romantičnoj idili koja vas bez sumnje očekuje na planinama, planinarenje nipošto nemojte poistovjetiti sa šetnjom u obližnjem parku. Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblaži uspon ne upuštajte bez prethodne fizičke pripremljenosti.
U okrilju planina vrlo brzo se zaboravlja kaotična i stresna svakodnevica ali se ni na najnižu planinu, ne upuštajte bez dobre fizičke pripreme.
Ako se aktivno ne bavite nekim od oblika organizirane sportske rekreacije, najuputnije je da otprilike mjesec dana prije odlaska u planine, svakodnevnim brzim hodanjem ili trčanjem postignete neophodnu fizičku kondiciju. Ako imate problema sa zdravljem, prije negoli se uputite u planine obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom. Jednako tako, stručnjaci smatraju da prije polaska u planine osobe iznad 50 godina života moraju obavezno obaviti specijalistički pregled srca, dok ga onima iznad tridesete preporučuju.
U prilog činjenici da je i za rekreacijsko planinarenje neophodna fizička kondicija te obavezan ili eventualan kardiološki pregled govore podaci da se na planinama najviše strada zbog umora, fizičke iscrpljenosti te opterećenosti srca i krvotoka.
Nadalje, prije negoli krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te pomno isplanirajte svoj boravak u prirodi. Iako bi bilo najbolje da se u potpunosti suzdržite od branja cvijeća i ostalog bilja, nabavite i proučite kartu zakonom zaštićenog raslinja toga područja kako ne biste došli u napast te da biste mogli poučiti ekološki neosviještene pojedince. Kako najviše korisnih savjeta možete dobiti od onih koji se već bave planinarenjem, najuputnije je da se učlanite u planinarsko društvo koje zasigurno postoji u vašem mjestu.
Što obući i što ponijeti na planinarenje
Ako zbog nedostupnosti ili financijskih razloga niste u stanju nabaviti posebnu odjeću za planinarenje, najvažnije je da ona bude sportskog kroja, dakle udobna i da ne sputava vaše pokrete, te da je načinjena od prirodnih vlakana. Pri odabiru dajte prednost u planinskim uvjetima najpraktičnijem slojevitom oblačenju, primjerice, umjesto jednog debljeg pulovera, radije obucite dva laganija.
Uz uobičajenu odjeću, obavezno nabavite nepromočivu kišnu jaknu s kapuljačom koja je k tome i dovoljno široka da je možete navući preko naprtnjače. Za razliku od odjeće, cipele, koje vam u planinama mogu sačuvati glavu, neka budu što solidnije. Kako one moraju biti od što kvalitetnijih i robusnijih materijala te anatomski oblikovane da bi sačuvale vaša stopala i gležnjeve, nabavite ih isključivo u specijaliziranim prodavaonicama uz savjet stručnog prodavača. Uz cipele nabavite i posebne sokne bez šavova koje vas ne mogu nažuljati. Nemojte zaboraviti ni na kvalitetne sunčane naočale te pokrivalo za glavu koje će vas zaštiti od djelovanja sunca posebno jakog na visinama.
Naravno, u obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelika, ni previše mala naprtnjača od nepromočiva materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana. U naprtnjači prvenstveno treba biti kutija prve pomoći, s flasterima, flasterima za žuljeve, sprejom za rane, zavojem, zavojem za zglobove, sredstvom protiv sunčanih opeklina i ugriza insekata, tabletama protiv glavobolje, za snižavanje temperature i tome slično. U naprtnjaču treba staviti i nožić, baterijska lampu, planinarsku kartu, osobne dokumente, isključen ali napunjen mobilni telefon te naravno, ovisno o duljini rute, dovoljno tekućine za piće i hrane za nekoliko manjih obroka.
Nemojte zaboraviti ni na nekoliko rezervnih vrećica u kojima ćete svoje otpatke ponijeti kući ili do najbližeg odlagališta. U naprtnjači mora biti mjesta za rezervne čarape i rublje te, bez obzira na godišnje doba, komad toplije odjeće koji vas može ugrijati u slučaju naglih promjena temperature specifičnih za planinsko područje.
Uz to, bila bi prava šteta da svoje uživanje u ljepotama ne ovjekovječite fotoaparatom i ne dokumentirate vodeći planinarski dnevnik, pa u naprtnjači napravite mjesta i za to.
Kako planinariti
Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopće ne trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim kutom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste na to naviknuli. Kako prije svake fizičke aktivnosti treba zagrijati organizam, prije negoli započnete s penjanjem, odradite seriju vježbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak, dvadesetak minuta hodajte laganijim hodom.
U obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelika, ni previše mala naprtnjača od nepromočiva materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana.
Da biste uštedjeli energiju, dužinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka se dva sata neizostavno kratko odmorite i priuštite si manji obrok, primjerice energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili svježe voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte. Stoga na planinarenje ponesite dovoljno tekućine, negazirane mineralne vode, vodom razrijeđen jabučni sok ili lagano zaslađen voćni čaj. Primjerice, na jednodnevni izlet ponesite oko 2 litre napitka.
(prema članku sa stranice www.coolinarika.com/clanak/planinarenje